ZA ZDRAVE PREDŠKOLCE

Djeca predškolske dobi puna su energije, a mogu je koristiti konstruktivnije od jednogodišnjaka ili dvogodišnjaka. Umjesto da samo trčkaraju dvorištem, predškolska djeca posjeduju tjelesne mogućnosti i koordinaciju potrebnu za vožnju bicikla ili natjeravanje leptira.

Predškolska djeca također spoznaju što znači igrati se s prijateljem, za razliku od paralelne igre mlađe djece. Mogućnost boravka u društvu druge djece omogućit će im stjecanje važnih društvenih vještina, poput dijeljenja i izmjenjivanja u igri. Nesumnjivo će dolaziti do razmirica, ali do predškolske dobi dijete će naučiti surađivati i komunicirati tijekom igre.



Pomozite djetetu da stekne nove vještine

Dok rastu, predškolska djeca razvijaju važne motoričke vještine. Nova postignuća kojima će se vaše dijete hvalisati uključuju poskakivanje, skok udalj, hvatanje lopte, izvođenje premeta, preskakanje i stajanje na jednoj nozi dulje od 5 sekundi. Zajedničkom igrom i vježbanjem pomoći ćete djetetu uvježbati ove vještine.

U obiteljskoj šetnji vaše će se dijete možda požaliti: „Umoran sam!“. Najvjerojatnije se ne radi o umoru nego dijete osjeća dosadu. Žustra šetnja malom djetetu može biti dosadna, ali ima načina da u nju unesete živost, pomognete djetetu da usavrši već stečene vještine i razvije nove. Možete pokušati nešto od sljedećeg:

- šetnju pretvorite u lov dajući djetetu zadatke, primjerice da pronađe crvena vrata, mačku, zastavu ili predmet kvadratnog oblika;

- pjevajte ili recitirajte brojalice dok hodate;

- izmjenjujte hodanje sa skakanjem, utrkivanjem, poskakivanjem ili hodanjem unazad;

- pretvorite šetnju u matematičku vježbu obraćanjem pažnje na brojeve i brojanje: Koliko je prozora na vratima garaže? Vidiš li koji broj tri?

Ovakve su aktivnosti zabavne, a ujedno i pripremaju dijete za školu.



Koliko je aktivnosti dovoljno?

Predškolska bi djeca svaki dan trebala imati barem sat vremena organizirane tjelesne aktivnosti, osmišljene od strane odrasle osobe. Osim toga, trebali bi imati barem jedan do nekoliko sati slobodne igre.

Predškolska djeca ne bi smjela biti neaktivna dulje od sat vremena odjednom, osim tijekom sna. Važno je ograničiti gledanje TV-a (uključujući video i dvd) te korištenje računala na najviše 1-2 sata dnevno.

Organizirana igra

Predškolska djeca najvjerojatnije će u vrtićima i ostalim predškolskim ustanovama sudjelovati u organiziranoj igri, poput „Ringe, ringe, raja“ ili „Ide maca oko tebe“. Također možete upisati dijete u sportsku igraonicu ili plesni tečaj za predškolsku djecu. Djetetu možete i kod kuće osigurati organiziranu igru na otvorenom – igrajte se u dvorištu ili zajedno zasadite dio vrta. Djeca uživaju i u odlascima u park.

Iako mnoga djeca više vole aktivnosti na otvorenom, postoje zabavne igre koje se mogu odvijati u kući: utrka s preprekama prilagođena djeci, lov na skriveno blago, tvrđave izgrađene od plahti i kutija ili stolaca. Odredite prostor za igru i uklonite sve lomljive predmete.

Evo još nekoliko prijedloga za organiziranu igru:

- igrajte se hvatanja lopte koja odskakuje;

- vježbajte bacanje pomoću papirnatih aviona;

- održavajte ravnotežu hodajući s vrećom za sjedenje – otežajte igru postavljajući stazu za slalom;

- igrajte ples zamrzavanja;

- igrajte se vožnje kolica držeći dijete za noge dok ono hoda na rukama (“tačke“).



Mnogi roditelji žele uključiti predškolsku djecu u organizirano treniranje nekog sporta. Iako neki klubovi primaju čak i četverogodišnjake, organizirani i ekipni sportovi se ne preporučuju za tako malu djecu. Predškolska djeca ne mogu razumjeti složena pravila i često ne mogu dovoljno dugo zadržati pažnju, ne posjeduju potrebne vještine i koordinaciju.

Ukoliko odlučite da dijete počne trenirati neki ekipni sport, poput hokeja ili nogometa, neka naglasak svakako bude na pomaganju djetetu da usvoji osnovne tjelesne vještine poput trčanja, i temeljne društvene vještine poput poštivanja pravila i izmjenjivanja u igri.

Ako zaključite da vaše dijete nije spremno za sudjelovanje u ekipi ili nije zainteresirano za sport, radije se usredotočite na usavršavanje temeljnih vještina – poskakivanja na jednoj nozi, hvatanja lopte, izvođenja premeta, te možda vožnje bicikla.

Ako želite naučiti dijete igrati rukomet, započnite učeći ga osnovnim vještinama, poput bacanja, hvatanja i gađanja mete loptom. Zatim, ako igrate tenis, ne brinite ako dijete ne dobaci lopticu ni do mreže – dovoljno je da trči u pravom smjeru.



Slobodna igra

To je igra u kojoj je dijete više-manje prepušteno sebi u sigurnoj okolini. Dijete treba imati mogućnost izbora između različitih aktivnosti, poput istraživanja, igranja s igračkama, slikanja i crtanja, slaganja slagalica ili kostimiranja.

Tijekom igre pretvaranja, predškolska djeca često preuzimaju spolno određenu ulogu jer se počinju identificirati s pripadnicima istog spola. Djevojčice mogu glumiti majku „obrađujući“ vrt, dok dječak može oponašati oca praveći se da kosi travu. Jasno je da dijete prati kako vi provodite vrijeme, pa mu osigurajte dobar primjer redovito vježbajući. Vaše dijete će vježbu doživjeti kao nešto što rade roditelji pa će ga i ono htjeti upražnjavati.

Sigurnosne mjere

Bez obzira na vrstu tjelesne aktivnosti kojom se bavi vaše dijete, važno je misliti na njegovu sigurnost. Ne zaboravite da predškolska djeca još razvijaju koordinaciju, ravnotežu i sposobnost procjenjivanja. Dok se djeca igraju, vaš je zadatak pronaći ravnotežu između dopuštanja djetetu da iskuša nove stvari i poduzimanja potrebnih mjera sigurnosti i sprečavanja ozljeda:

- dijete na triciklu ili biciklu uvijek mora nositi kacigu;

- ukoliko to već niste učinili, sad je vrijeme za razgovor o sigurnosti na ulici, jer i najopreznije dijete predškolske dobi može istrčati na ulicu za loptom;

- predškolsko dijete u bazenu mora biti pod stalnim nadzorom odrasle osobe, čak i ako zna plivati.

Ovo je zahtjevno razdoblje jer djeca žele veću neovisnost - i trebaju je imati u određenoj mjeri - ali ne mogu ostati bez nadzora. Predškolska djeca još trebaju roditelje da im postave granice. Ako osigurate djetetu pravu kombinaciju mogućnosti za organiziranu i slobodnu igru, postavljate temelje zdravom načinu života od kojeg će dijete čitav život imati koristi.

Prevela i pripremila: Iva Š
Izvori:healthopedia.com

kidshealth

Pravilna prehrana predškolskog djeteta
Od 2. do 6. godine starosti stvaraju se prehrambene navike


Svakodnevno se susrećemo s velikim problemom prehrane djece predškolske dobi. Problemi ovise ne samo o geografskom, već i o materijalnom statusu obitelji u kojoj dijete odrasta. Evidentirana je pothranjenost u siromašnim zemljama i u neukim, neobrazovanim slojevima društva, dok se zapadna populacija bori s problemom preobilne prehrane djece predškolske dobi.

U predškolsku dob svrstavamo djecu od 2. do 6. godine starosti. To je vrijeme stvaranja prehrambenih navika. Uravnotežena prehrana odražava se na tjelesnu visinu, težinu, funkcije i izostanak bolesti. Tijekom druge godine života dijete dobije na tjelesnu težinu u prosjeku 2,5 kg, dok je od treće do sedme godine života ravnomjeran dobitak od 2 kg godišnje.

Visina je dobar pokazatelj prehrambenog statusa, no važnija je brzina rasta. Tijekom druge godine života dijete naraste prosječno 12 cm, a od treće do sedme godine života 6-8 cm na godinu. Rast je jedino moguć ukoliko unos energije prelazi potrošnju. Dijete predškolske dobi često „zaboravi“ na hranu jer je prvenstveno zainteresirano za igru, istraživanje, učenje, prijatelje i svijet oko sebe. Kalorijske potrebe od rođenja do 15. godine kontinuirano opadaju, tako da potreba od 80-120 kcal/kg u prvoj godini života pada do 15. godine na 50 kcal/kg, odnosno, svake tri godine do 15. godine života potreba kalorijskog unosa pada za 10 kcal/kg. Energetske potrebe predškolskog djeteta iznose 80-100 kcal/kg dnevno (oko 1950-1300 kcal/dan).

Kod petogodišnjeg djeteta ukupno unesena energija troši se na slijedeći način: 50% bazalni metabolizam, 5% specifično dinamičko djelovanje za probavu hrane, posebno bjelančevina, 25% fizička aktivnost, 12% rast tkiva, 8% gubitak fecesom.


Obrok bi trebao postati oblik socijalizacije

Dijete predškolske dobi trebalo bi imati tri glavna obroka (doručak, ručak, večera) i dva međuobroka. Obroci se ne smiju preskakati (predugi period između obroka ne osigurava organizmu potrebnu količinu glukoze za rad mozga i živčanog sustava). Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti žlicom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Dijete sa navršenih 5. godina starosti već ima potpuno formirane prehrambene navike i izražava jasan stav prema hrani koju voli ili ne voli.

U svakom obroku trebali bi biti zastupljeni svi osnovni hranjivi sastojci. Ugljikohidrati bi trebali činiti 45-55% energetskog unosa, bjelančevine 9-15% (cca. 1g/kg t.t.), a masti 35-40% .Bjelančevine su neophodne za održavanje i dozrijevanje tkiva, rast novih tkiva (posebno koštane mase). Kako bi u organizam unijeli kvalitetne bjelančevine odnosno esencijalne aminokiseline važna je kombinacija bjelančevina iz namirnica biljnog i životinjskog podrijetla. Za optimalno zdravlje djeca trebaju lipide. Preporuča se u prehranu uvesti maslinovo i druga biljna ulja jer su bogata nezasićenim masnim kiselinama, izbjegavati masnoće životinjskog podrijetla, poput maslaca i svinjske masti. Masti su neophodne su za pravilan hormonalni razvoj, strukturu stanica, zdravlje krvnih žila, prijenosu impulsa između živaca i mišića, omogućuju nesmetan rad enzima i iskorištavanje vitamina topivih u ulju, te hranu čine tečnijom i kaloričnijom.

Ugljikohidrati bi kao izvor energije i vlakana trebali činiti temelj prehrane djece predškolske dobi. Razlikujemo jednostavne i složene ugljikohidrate. Dnevni unos i kvaliteta ugljikohidrata ovisi o utjecaju navika u obitelji, ponudama i obrazovanju.

Minerali i vitamini su elementi u tragovima potrebni u odgovarajućoj količini i obliku kako bi se održalo zdravlje i razvoj bez poremećaja metabolizma bilo kojeg drugog nutrienta. Njihova količina utječe na imunitet djeteta.

Temelj pravilne prehrane je svakodnevno uzimanje raznovrsne hrane koja sadrži slijedeće osnovne skupine namirnica:
1. mlijeko i mliječne proizvode
2. meso i mesne prerađevine, jaja, riba i plodovi mora
3. povrće
4. voće
5. kruh i proizvode od žitarica
6. voda (tekućina)





Za normalno funkcioniranje organizma potreban je dovoljan unos tekućine (cca. 2-4% tjelesne mase). Prednost dajemo vodi za piće (iz slavine ili prirodnoj pakiranoj u boce). Slatke, gazirane napitke potrebno je izbjegavati radi visokog sadržaja šećera.

Pripremljenu hranu nije potrebno prekomjerno dosoljavati. Količina soli trebala bi biti tek tolika da obrok bude ukusniji. Prekomjernim unosom soli u djetinjstvu stvaraju se uvjeti za povišen tlak u zreloj dobi.

Mlijeko i mliječni proizvodi izvor su kalcija, bjelančevina, vitamina B2. Kravlje mlijeko trebalo bi sadržavati 3,2% mliječne masti do dvije godine starosti, nakon toga se mogu koristiti djelomično obrana mlijeka (2,8% m.m.). Preporuča se unos fermentiranih mliječnih proizvoda (sir, jogurt, acidofil, kefir…)

Od mesa prednost dajemo peradi (piletina, puretina) kojima je odstranjena koža i vidljiva masnoća i ribi (kuhano, pirjano, na pari, na žaru). Masno meso poput govedine, svinjetine i teletinepreporuča se konzumirati jednom tjedno a moguće ga je zamijeniti obrokom mahunarki (grah, leća, grašak, soja) koje uz bjelančevine sadrže ugljikohidrate i vlakna. Meso je izvor bjelančevina, željeza, niacina, vitamina B1.Svakako se preporuča izbjegavati suhomesnate proizvode.
Žumanjak jajeta je bogat fosfolipidima, lecitinom i željezom, a bjelanjak je izvor bjelančevina. Pečenjem ili kuhanjem «na tvrdo» izbjegavamo mogućnost bakterijske zaraze.

Povrćem u organizam unosimo neprobavljiva vlakna koja pomažu pri regulaciji probave. Izvor je vitamina (ß-karotena, vitamina C) i minerala. Prednost dajemo sezonskom svježem ili kratko termički obrađenom povrću. Voće je izvor vitamina (vitamin C, ß-karotena), minerala, prirodnih šećera i vlakana. Prednost dajemo svježem sezonskom voću, zatim kompotima, suhom voću i prirodnim voćnim sokovima.

Žitarice su posebno važne

Proizvodi od žitarica visoko su vrijedne namirnice koje osiguravaju energiju i vitamine B-skupine, željezo i vlakana. Tu ubrajamo kruh, tjesteninu, rižu, musli, gris, palentu, corn flakes i ostale. Preporuka je birati neljuštene, integralne žitarice (ječam, heljda, kukuruz, zob, riža, pšenica) radi očuvanja vitaminskog sastava u ovojnici zrna. Mogu se poslužiti kao samostalni obrok ili u kombinaciji s drugom hranom. Müsli i corn flakesi se najčešće kombiniraju s mlijekom, jogurtom i voćnim sokom, dobro im je dodati komadiće svježeg voća.

Svakodnevni unos vlakana od 0,5 g/kg t.t./dan kod djece starije od 3 godine pomaže pri održavanju normalne funkcije debelog crijeva, te smanjuje rizik od debljanja. Zajedničko djelovanje topljivih i netopljivih vlakana pruža sigurnu zaštitu od kroničnih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes ovisan o inzulinu) kod odraslih, kao i od akutne upale slijepog crijeva kod djece.

Vivera proizvodi namijenjeni su djeci od najranije dobi, mladima, ljudima zrele dobi, trudnicama, dojiljama, sportašima, zdravima za očuvanje zdravlja, ali i kao pomoćno sredstvo u terapiji probavnih tegoba, dijabetesa, pretilosti...

Vivera crunchy müsli ukusna su mješavina različitih žitarica (zob, kukuruz, riža, pšenica) i sušenog voća ili čokolade. Zbog svog sastava i hranjive vrijednosti dobro su izbalansiran i zdrav obrok ili međuobrok. Možete ih pomiješati s mlijekom ili jogurtom ili pak grickati.

Vivera Corn flakes- kukuruzne pahuljice su prirodnog podrijetla i izvrsnog okusa (neutral, s dodatkom jagode ili čokolade). Prirodni su izvor energije, vitamina i minerala. Ako im dodate narezano svježe ili suho voće, dobit ćete uvijek nov i drugačiji okus. Ukusan su i zdrav početak dana.

Vivera Probavin – instant žitarice bogate dijetalnim vlaknima. Djeluje blagotvorno na fiziologiju crijeva, regulira probavu smanjujući tegobe izazvane zatvorom. Pomaže organizmu da se na prirodan način oslobodi štetnih tvari. Ne sadrži kolesterol i pomaže smanjenju njegove razine u krvi. Daje osjećaj sitosti, a male je energetske vrijednosti, učinkovit je kod redukcijskih dijeta. Sadrži vitamine B kompleksa, vitamin E, minerale i elemente u tragovima. Bez dodatka šećera.Primjeren je svakoj životnoj dobi, a priprema se uz dodatak mlijeka, jogurta, kao dodatak drugim jelima ili ukusan snack.


žena hr

9 Prehrana malog i predškolskog djeteta

Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj ili njezin veći dio. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a za obrok je važno osigurati i dovoljno vremena.


S navršenom prvom godinom života dijete treba imati tri glavna obroka (doručak, ručak i večeru) i dva međuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne miksana. Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti žlicom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj ili njezin veći dio. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a za obrok je važno osigurati i dovoljno vremena. To, naravno, ne znači da obrok treba trajati satima.
Roditelj pred dijete ne treba postavljati nerealne zahtjeve što se tiče količine hrane. Naime, dijete ima manje kalorijske potrebe nego u prvoj godini života, a i više je zainteresirano za svijet koji ga okružuje i "zaboravlja" jesti. Ipak, ne preporuča se dijete hraniti kroz igru. Obrok je dnevna aktivnost kao i svaka druga i ne treba joj pridavati posebnu pažnju.

U prvoj godini dijete naraste prosječno 25 cm i utrostruči porodnu masu. U drugoj godini života dobije na tjelesnoj težini 2,5 kg u prosjeku, a od treće do sedme godine ravnomjeran je dobitak od 2 kg godišnje. U drugoj godini naraste prosječno 12 cm, a od treće do sedme godine 6 do 8 cm na godinu. Kalorijske potrebe od rođenja do 15. godine života kontinuirano opadaju od 100 do 50 kcal/kg. U obroku bi zastupljenost ugljikohidrata trebala biti 45 do 55%, bjelančevina 10 do 15% i masti 35 do 45%.
Jelovnik treba svakog dana sadržavati mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, povrće, voće te kruh i proizvode od žitarica. Kravlje mlijeko u prehrani djeteta predškolske dobi trebalo bi sadržavati 3,2% mliječne masti. Od mesa, prednost se daje mesu peradi i ribi, kuhanim ili pirjanim, a ne pečenim i prženim. Povrćem se unose biljna vlakna koja povećavaju volumen stolice i pridonose njenoj regulaciji. Ono je, kao i voće, izvor vitamina i minerala. Kruhom i žitaricama osigurava se energija i vitamini B-skupine. Jaje je također vrijedna namirnica. Žumance je bogato fosfolipidima, lecitinom i željezom, a bjelance je izvor bjelančevina. Ako su roditelji vegetarijanci, uputno je da se o prehrani djeteta posavjetuju s pedijatrom.
U pripremanju obroka, žličica maslinovog ulja koristan je dodatak i dijete treba navikavati na specifičan miris i okus te vrijedne namirnice.
Od tekućine, prednost treba dati vodi za piće iz slavine ili pakiranoj u boce. Nakon prve godine života vodu za piće više nije potrebno prokuhavati.
Različite "grickalice" potpuno su beskorisne. Bespotrebno opterećuju organizam nekvalitetnim masnoćama i solju te remete redovite obroke. Ni ostalu hranu nije potrebno dosoljavati.
Vrijedan obrok je i mliječni sladoled koji se može jednom dnevno ponuditi djetetu kao desert.
U predškolskoj dobi treba izbjegavati lješnjake, kikiriki, bademe, tvrde bombone, jer ih dijete vrlo lako u igri i smijehu udahne, što uzrokuje potpuno ili djelomično zatvaranje dišnog puta i iziskuje hitnu medicinsku intervenciju.





22. ožujka 2004. Uredili:
mr. sc. Marijan Erceg, dr. med.



Autori:
Suzana Janković, dr. med.
"Pedeset savjeta za zdravlje"
Ilustracije:Danijela Milanović



Objavila: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.