NEDONOŠĆE

Nedonošče je nedonošeno dijete, novorođenče rođeno prije 37. tjedna majčine trudnoće. To je novorođenče rođeno unutar 259 dana trudnoće.
Osnovna karakteristika uz manju porođajnu težinu i duljinu jest nezrelost djeteta.
Nedonošeno dijete je nježne gracilne građe. Na glavi uz otvorenu veliku fontanelu ima otvorenu i malu fontanelu. Uške su mu savitljive i mekane, a gornji rub uške često nije savinut. Dijete većinom leži opušteno sa ispruženim ručicama i nožicama.
Koža je tanka, svijetlo ružičasta i djeluje prozirno. Potkožno masno tkivo nije razvijeno, a dlačice na koži se ne vide. Bradavice dojki su sitne sa slabo izraženim kružićem oko njih.
I kod dječaka i kod djevojčica vanjsko spolovilo nije kompletno razvijeno.
Kod dječaka su testisi izvan skrotuma ili su visoko postavljeni, a kod djevojčica velike usne ne prekrivaju male.

Disanje
Zbog prijevremenog rođenja ne dolazi do potpunog sazrijevanja disanja, a to se vidi po „periodičnom disanju“ sa sklonošću da dijete „zaboravi“ disati.

Prehrana
Prehrana je otežana zbog oslabljenog refleksa sisanja, a gutanje je slabo zbog slabih mišića i zbog brzog umaranja jer nema energije. Uslijed toga može češće doći do aspiracije što izgleda jako dramatično i može imati posljedice.

Termoregulacija
Nedostatak potkožnog masnog tkiva kao i nedostatak zaliha energije uzrokuju nerazvijenost termoregulacije. Dijete ne može očuvati tjelesnu temperaturu i sklono je pothlađivanju.
Veća je sklonost i niskoj razini šećera jer nema rezervi glikogena.
Veća je sklonost hipokalcemiji - pojavi mišićnih trzaja.

Infekcije
Nezrelo tijelo, nerazvijenost od kože do dišnih sustava uvjetuje češće infekcije.

Žutica
Kod nedonošene djece češće se javljaju „patološke žutice“ zbog nezrelosti jetre i jetrenog enzimatskog sustava.
Anemija i rahitis se također češće javljaju kod te novorođenčadi.
Psihomotorni razvoj pokazuje znakove kašnjenja. Uz velike napore roditelja i timskog rada liječnika ta djeca usvoje razvojne elemente.

Njega
Pod njegom podrazumijevamo osiguranje najboljih uvjeta da se iz nezrelog nedonošenog djeteta razvije „zrelo“ dijete i da se smanji ugroženost razvoja.To se omogućava u centrima intenzivne njege.
Nedonošče se njeguje u inkubatoru. Inkubator osigurava: optimalnu temperaturu okoline, zaštitu od infekcije, potreban položaj, trajno praćenje vitalnih funkcija: rad srca, disanje, temperaturu tijela, prehranu...
Izlazak iz bolnice znak je da je dijete spremno za život u obitelji.
Roditelji nisu sami. U njezi i prehrani veliku pomoć imaju u patronažnoj sestri koja svojim znanjem, iskustvom, stručnošću i strpljivošću puno pomaže.
Patronažna sestra na temelju izgleda djeteta, njegovog hranjenja, disanja, izgleda kože na vrijeme savjetuje roditelje o potrebi odlaska pedijatru.
Patronažna sestra pomaže i kod kupanja, odijevanja, kod zaštite od infekcije, naročito kod hranjenja.
NEDONOŠČE spada u skupinu neurorizične djece te zahtjeva praćenje rasta i razvoja kod stručnjaka: fizijatra, neuropedijatra, psihologa, logopeda, a naročito kod nadležnog pedijatra.

dr. Vesna Perić Matošević, spec. pedijatar

osnovala se i udruga roditelja nedonoščadi

[You must be registered and logged in to see this link.]

Kad se dijete rodi u predviđenom terminu, ali s malom tjelesnom težinom, roditelji su uplašeni, i sva njihova razmišljanja i želje usmjerene su na to da im dijete što brže ojača. No, kad se dijete rodi prije vremena i toliko je maleno da gotovo može stati na dlan, to kod roditelja doista budi posebne strahove i strepnje.

Prijevremeni porođaj u trenutku prekida fine procese pripreme za roditeljstvo i spontane osjećaje radosti zbog dobivanja potomka. Zadovoljstvo i sreću zamjenjuje bojazan za zdravlje i život djeteta. Roditelji neprestano provjeravaju što se s djetetom događa, sa strepnjom gledaju kako se razvija i vesele se svakom gramu koji dobiva na težini.

U Hrvatskoj se prije vremena godišnje rađa oko 2000 djece. Dijete se smatra nedonoščetom ako je došlo na svijet prije navršenih 37 tjedana trudnoće, dakle tri tjedna prije redovnog termina. Moguće je da se rodi čak i nekoliko mjeseci prerano. Ako se rodi već nakon 21. tjedna trudnoće, naći će se u vrlo nepovoljnim uvjetima i bez vrlo intenzivne stručne pomoći neće moći preživjeti.

Razvoj u inkubatoru
Takva rođenja zahtijevaju brzu i kvalitetnu intervenciju. Zbrinjavanje prerano rođene djece traži visoko educirano medicinsko osoblje, vrhunsku medicinsku tehniku, kvalitetno opremljene jedinice za njegu i dovoljno kadrova koji tu djecu mogu njegovati i liječiti.

- Najranije odrastanje takve djece povezano je s nizom teškoća. Izuzetno su osjetljiva, teško je i opisati koliko su malena. Čak ne mogu ni sisati, moraju se hraniti preko sonde, potrebno im je davati kisik za disanje. U tim prvim danima, tjednima i mjesecima boravka djeteta u jedinicama neonatalne intenzivne skrbi roditelji strepe i sa svojim djetetom dijele dobro i zlo – govori doc. dr. sc. Milivoj Jovančević, pedijatar.

Briga o prerano rođenom djetetu kod roditelja budi posebne strahove i strepnje
Dok ne ojačaju, prijevremeno rođena djeca borave u inkubatoru koji zapravo predstavlja umjetnu maternicu. Liječnici preko inkubatora djetetu moraju osigurati idealne uvjete za razvoj. Treba imati na umu da su majka i dijete nedjeljiva cjelina i poželjno je prerano rođenu djecu, što je brže moguće, dovesti u blizak fizički kontakt s roditeljima. Dokazano je da se nedonoščad bolje razvija i trpi manje posljedice preranog porođaja ako neposredno od roditelja dobiva mnogo pažnje i topline.

Srce i pluća djece koja imaju kontakt s roditeljima brže se razvijaju, što im omogućuje i raniji odlazak iz bolnice.
 Tjelesna toplina i osjećaj sigurnosti djetetu daju spasonosnu energiju, poručuju njemački pedijatri.

Više preživljavanja
Prijevremeno rođena djeca mogu imati različite zdravstvene i razvojne probleme koji su to veći što je trudnoća kraće trajala.

Prim. dr. Milan Stanojević, šef neonatološkog odjela Opće bolnice Sveti Duh, razmišlja koliko smo uopće svjesni tog problema:

- Djece s malignim oboljenjima je 0,2 na stotinu, no prijevremeno rođenih, i to rođenih čak do osam tjedana prije termina, jest dvoje na stotinu. S kakvim se oni problemima susreću, premalo je poznato u javnosti. U društvu nisu dovoljno prepoznati problemi nedonoščadi. Iako u Hrvatskoj postoje zakonski propisi o zaštiti djece, zastupanje interesa nedonoščadi ipak je nedovoljno. Nedonošenost može ostaviti posljedice za cijeli život. Broj preživljavanja male nedonoščadi se povećao, no istodobno se javlja i povećanje kronično bolesne nedonoščadi, s teškoćama u razvoju. Potrebno im je stoga omogućiti bolju skrb u organizacijskom, materijalnom, kadrovskom i zakonskom smislu.

Najčešća oštećenja
Smrtnost nedonoščadi se smanjuje, sve više prerano rođene djece preživljava, ali ona koja prežive, sve su bolesnija, što upućuje na to da medicina o ovom fenomenu još ne zna dovoljno. Jamči im, u većoj mjeri nego prije, da će preživjeti, ali ne može im zajamčiti i kvalitetu života kakvu imaju pravovremeno rođena djeca.

- Kad se dijete prijevremeno rodi, ima teži i sporiji rast jetara, pluća, bubrega i srca. Na razvoj tih organa može se utjecati, ali najveći su problemi s mozgom. Mozak ima daleko manji potencijal rasta i odatle proizlazi velik broj problema koje ta djeca imaju u kasnijoj fazi. Povećana je učestalost težih oboljenja. Najčešći problemi s kojima se susreću su krvarenja u mozgu, neurorazvojni poremećaji (desetak puta češći u odnosu na populaciju djece rođene na vrijeme), kronične plućne bolesti, problemi s vidom, nekrotizirajući crijevni enterokolitis i poslijeporođajni zastoj rasta – kaže dr. Stanojević.

Nedonošče se bolje razvija i trpi manje posljedice od preranog porođaja ako neposredno od roditelja dobiva mnogo pažnje i topline.
Samo jedna trećina takve djece prolazi bez oštećenja. Po jedno značajno oštećenje ima oko 40 posto prerano rođene djece, dva velika oštećenja oko 20 posto, a tri veća oštećenja ima oko 5 posto djece, i oni su najugroženija skupina. Javljaju se problemi s vidom, hodanjem. Gotovo 50 posto prerano rođene djece razvija kroničnu plućnu bolest, oko 15 posto krvarenje u mozgu.

Manjak adekvatne opreme
U adolescentskoj dobi ta djeca mogu pokazivati niže rezultate na skalama za kognitivni razvoj, imaju nižu formalnu naobrazbu i nižu akademsku naobrazbu. Nespretniji su, na poslu nekompetentniji, rijetko će netko od njih postati šef, manje su samopouzdani i lošije uspostavljaju ljubavne veze. Život im je kompliciran. Vjerojatnije je da će trebati pomoć prilikom zaposlenja.

- U zdravstvu se suočavamo s nedostatkom odgovarajuće opreme za pomoć takvoj djeci. Trebalo bi izdvojiti oko 3 i pol milijuna eura da bi im se mogla omogućiti idealna skrb, a toliko novca potrebno je uložiti i u medicinske kadrove – kaže dr. Stanojević. - Da bismo im omogućili kvalitetan motorički i psihički razvoj, potrebno je rano početi s fizikalnom terapijom. Treba ih što je moguće ranije uključiti u habilitacijske postupke, najbolje u obiteljskom okruženju pod nadzorom tima stručnjaka.
Ipak, ta djeca doživljavaju same sebe kao sretne i zadovoljne ljude. I to je najvažnije.

Prerano rođenih 5 posto
U Hrvatskoj je oko pet posto svih rođenih rođeno prijevremeno, što je relativno mali postotak. U nekim nerazvijenim zemljama ta se brojka penje i do 12 posto. I u SAD se prerano rađa između 10 i 11 posto djece.

Svjetska zdravstvena organizacija postavila je granicu preživljavanja na 22 tjedna gestacije ili 500 grama težine. Dijete od 22 tjedna teško će preživjeti s obzirom na fiziološka ograničenja. Organi, posebno pluća, još nisu dovoljno razvijeni, no preživljavanja se ipak događaju.

U takvim slučajevima nisu prisutni samo zdravstveni, nego i moralni problemi. Roditelje treba početi što prije upućivati u skrb i brigu o djetetu kako bi se osjećali kompetentnima i sigurnima da oni to mogu izvesti. Liječnik im, u prvom redu, mora pružiti istinitu informaciju o svemu što njihovo dijete čeka u životu.

Iskustvo majke
Pomiješani ljubav, sreća i strah

- Kad sam ugledala svoje dijete, bila sam presretna, no istodobno i jako prestrašena. Uplašite se kad vidite tako malu bebu. U meni su se izmjenjivali snažni majčinski osjećaji i potreba da ga štitim s osjećajem nesigurnosti. Znala sam da je ta beba mnogo osjetljivija od djece koja su na svijet došla u normalnom terminu – iznosi svoje iskustvo psihologinja Jasminka Mužinić–Sabol. Sina Luku na svijet je donijela carskim rezom nakon 33 tjedna, težio je samo 1850 grama.

- Sina nakon rođenja nisam izravno vidjela nekoliko dana. Slušala sam otkucaje njegovog srca u inkubatoru. Kad je Luka nakon nekoliko dana izašao iz inkubatora, počela sam ga pažljivo dojiti. Smatram da je rani kontakt majke i djeteta presudan. Važno je u tim trenucima imati liječnika kojem možete vjerovati i koji vam ulijeva sigurnost. Iz bolnice smo izašli kad je Luka ojačao. Težio je 2300 grama, a danas je normalno razvijeno jednoipolgodišnje dijete.

Izvor: VitaDatum objave: 11.03.2010

Prijevremeni porod i razvoj epilepsije

Jacinta Vuković, dr. med.

Objavljeno: 26.10.2011.
tekst: Pošalji Isprintaj
Prijevremeni porod povezan je s rizikom za razvoj epilepsije u odrasloj dobi, objavljeno je u časopisu Neurology. Rezultati istraživanja baziraju se na podacima Švedskog nacionalnog registra rođenih.

Istraživanje je uključilo 630.000 osoba rođenih u Švedskoj u dobi od 25 do 37 godina, od kojih je 27,953 registrirano kao nedonoščad. Dobiveni rezultati podržavaju postojeća saznanja koja povezuju prijevremeni porod s razvojem epilepsije kod djece, adolescenata te odraslih osoba.

U istraživanju je praćen broj hospitalizacija zbog epilepsije i broj preskripcija antiepileptika kod bolničkog i vanbolničkog liječenja u razdoblju između 2005. i 2009. godine: 922 osobe hospitalizirano je zbog epileptičkih napada, a najveći broj hospitalizacija odnosio se na populaciju osoba rođenih između 23. i 31. tjedna trudnoće.

Pronađeno je da i osobe rođene tijekom 35. ili 36. tjedna imaju višu stopu hospitalizacije uslijed epileptičnog napada u usporedbi s rođenima na termin.

Voditelj istraživanja, dr. Casey Crump, sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji, napominje da je najrizičnija skupina imala stopu epileptičnih napada ispod 1% , te da nalazi ne bi trebali izazivati pretjeranu zabrinutost jer je rizik poprilično nizak. Za Reuters Health je izjavio da iako je nađena određena korelacija između prijevremenog poroda i epilepsije, ona može i nestati kako ljudi odrastaju, te da rezultati istraživanja ne dokazuju da prijevremeni porod sam po sebi uzrokuje epilepsiju.

Dr. Crump smatra da bi liječnici, roditelji nedonoščadi i odrasli koji za sebe znaju da su se rodili prijevremeno, trebali biti svjesni relativno većeg rizika za razvoj epilepsije tijekom života.



Neurology 2011;77(14): 1376-1382.

Smjernice o skrbi nedonoščadi, djeci rođenoj prije termina, u razdoblju od 34. do 36. tjedna gestacije, besplatno su dostupne na stranicama Američkog neonatalnog i perinatalnog društva.


Perinatalno društvo izdalo smjernice za njegu nedonoščadi

U vodiču upozoravaju da su prerano rođene bebe i fiziološki i metabolički nezrele, iako izgledaju "male i normalne". Učestalost morbiditeta i mortaliteta je veća u odnosu na njihove vršnjake koji su rođeni u terminu za porod nakon gestacijskog perioda.

U smjernicama je istaknuta i klinička njega i obiteljska skrb oko ostanka u bolnici kao i kasnija skrb kod kuće te daljnje kliničko praćenje ove skupine djece.



[You must be registered and logged in to see this link.]

National Perinatal Association guidelines (pdf)