Nakon 25. godine života sve bi žene trebale jednom mjesečno pregledati dojke, jer samo ako dobro upoznaju svoje dojke, mogu liječnika na vrijeme obavijestiti o eventualnim promjenama. Svrha samopregleda je uočavanje promjena, a ne postavljanje dijagnoze jer to može samo liječnik.
Samopregled dojki
Mamografija
Ultrazvuk
Magnetska rezonanca i biopsija
Samopregled dojki
Samopregled treba raditi neposredno poslije menstruacije, odnosno od petog do desetog dana ciklusa, kad dojke nisu otečene, jer tada se najlakše mogu otkriti promjene u obliku i veličini, te eventualne kvržice.
1. Stanite pred zrcalo, ruke ispružite uz tijelo, a zatim ih podignite. Provjerite jesu li dojke simetrične i nema li udubljenja ili promjena na koži bradavica.
2. Ispruženim prstima desne ruke kružnim pokretima opipajte unutarnju polovicu lijeve dojke, pokretima odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini.
3. Sada lijevu ruku ispružite uz bok, zatim pregledajte vanjsku polovicu dojke, pokretima odozdo prema gore i od vanjske strane prema sredini.
4. Nježno pritisnite bradavice i provjerite izlazi li iscjedak. Ako izlazi sukrvav, krvav, prozirno žut, ciglasto-crven, plavičast ili potpuno proziran iscjedak, odmah se javite liječniku. Na isti način pregledajte desnu dojku.
Mamografija
Specijalistički dijagnostički postupci za pregled dojki su brojni. Osnovu čini fizikalni pregled iskusnog specijaliste, koji se nadopunjuje mamografijom, ultrazvukom, pregledom sekreta iz dojke i punkcijom sumnjive promjene. Ukoliko svi postupci ne razjasne dijagnozu, preostaje još biopsija - operacijsko uzimanje uzorka tkiva dojke za patohistološki pregled. Mamografija je i dalje glavna pretraga: jednostavna je, daje dobre rezultate, a zbog vrlo male količine zračenja, potpuno je bezopasna. Nisu potrebne nikakve posebne pripreme. To je radiološka metoda snimanja, što se izvodi na aparatu, mamografu, koji mora imati rešetku. Svaka se dojka snima u dvije projekcije, frontalno i bočno, uz maksimalnu kompresiju dojke.
Prva mamografija, tzv. bazični mamogram, savjetuje se ženama oko 40. godine, a onda je treba ponavljati svake dvije, tri godine. Naime, prije 40. mamografija dojki mogla bi dati nepouzdane rezultate. Nakon 40. dojke se mijenjaju: povećava se količina masnog tkiva (koje je na rendgentskoj snimci tamno), a smanjuje količina žljezdanog (bijele boje). Na tamnoj površini (masnoća) svaka sumnjiva tvorevina (bijele boje) savršeno je vidljiva. Kod mlade žene, žljezdana masa (bijele boje) veća je od masne mase (tamne boje), pa bi na pretežno bijeloj površini eventualne tvorevine (i one bijele boje) mogle proći nezapaženo, posebice ako su male. Učestalost sljedećih kontrola ovisi o nalazu: ako je uredan, pregled se ponavlja svake dvije godine, a ako nije, prema dogovoru s liječnikom. Da bi se bolesti što prije otkrile, u svijetu su uobičajeni sistematski pregledi, što, nažalost, kod nas još nije popularno. Mamografija je obvezna i prije početka nadomjesne hormonske terapije kod žena u menopauzi.
Ultrazvuk
Vrlo često mamografija nije dovoljna za postavljanje točne dijagnoze. Najčešće se kao dopunjujuća metoda koristi ultrazvuk. Liječnik odgovarajućom sondom prelazi preko dojki i na monitoru dobiva sliku. Koristi se za otkrivanje cista i solidnih, čvrstih tvorbi. Ultrazvučna pretraga ne može zamijeniti mamografiju, već služi kao dodatna pretraga, koja razlučuje solidne od cističnih tvorbi. Uz to, ultrazvučna pretraga vrlo je korisna u češćim kontrolnim pregledima dojki.
Njome možemo:
1) utvrditi status dojke, posebno kod "gustih" dojki (punih žljezdanog tkiva) kod mladih žena;
2) učiniti komplementarni pregled kod postoperativno zračenih dojki;
3) uočiti razliku između benignih i malignih lezija;
4) prilikom dijagnosticiranih malignih lezija ultrazvukom pregledati i pazušne jame (axile); te
5) aspirirati tekući sadržaj iz cisti. Citološke punkcije suspektnih (sumnjivih) lezija dojke mogu se izvoditi pod kontrolom ultrazvuka ili pomoću tzv. stereotaksije.
Ultrazvuk je posebno koristan u pregledavanju mladih žena kod kojih se, zbog obilja žljezdanog tkiva, na mamografiji ne mogu dobro razlučiti pojedine strukture (solidne ili cistične).
Magnetska rezonanca i biopsija
MAGNETSKA REZONANCA
U novije se vrijeme kod nekih slučajeva može učiniti i magnetska rezonanca (MRI).
BIOPSIJA
U slučaju sumnjivih tvorbi, često je neophodna biopsija, odnosno uzimanje tekućine ili tkiva za pretragu. Koriste se tri tehnike: probatorna ekscizija (isijecanje), biopsija iglom i aspiracija tankom iglom. Najviše se koriste prve dvije tehnike.
Pri probnoj eksciziji liječnik kroz mali rez uzima komadić tkiva, pri biopsiji pomoću posebne igle uzima mali komadić tkiva za analizu, a kod aspiracije iglom sadržaj usisava, a ne izrezuje. Zadnja se tehnika koristi za uzimanje sadržaja ciste, solidne tvorbe ili kvržice.
pliva.zdravlje
i još
[You must be registered and logged in to see this link.]
Calendar
pet tra 03, 2015 12:25 pm by Kreativka
